U samo jednom gradu u Srbiji nije bilo zemljotresa, a najjači potres ikada je udario prag Beograda
Zemljotres u Lazarevcu dogodio se 24. marta 1922. godine i jedan je od najsnažnijih ikada zabeleženih kod nas
Subotica je definitivno (bar za sada) najbezbednije područje u Srbiji kada su u pitanju zemljotresi, jer u poslednjih 100 i više godina nije registrovan baš nijedan epicentar potresa. Ali, zabluda je da u Vojvodini ne trese...
U istoriji su zabeleženi zemljotresi magnitude (5), pa i veće - u Novom Sadu, Kovačici, okolini Vršca...
Ipak, kao što se vidi na ovoj mapi koja pokazuje geografske lokacije epicentara, ubedljivo najviše potresa u Srbiji pogađa Šumadiju.
Jedan od najjačih zabeleženih zemljotresa kod nas desio se na teritoriji današnjeg Beograda, u Lazarevcu 1922. godine, a kada su u pitanju oni manji, koje primete samo "osetljive osobe", bilo ih je i sa epicentrima usred Novog Beograda ili na Paliluli.
Zemljotres u Lazarevcu dogodio se 24. marta 1922. godine i imao je magnitudu (5.7). Nakon njega, pet godina kasnije Rudnik je potresao zemljotres magnitude (5.9).
Dva jača zemljotresa potresla su Mionicu 1998. godine (magnituda 5.5) i 1999. godine (5.4).
Na području Svilajnca i Despotovca jaki zemljotresi zabeleženi su još krajem 19. veka, a tlo je u poslednje vreme ponovo postalo nemirno, pa je tako 2002. kod Despotovca bio zemljotres magnitude (4.4), a svega četiri godine kasnije i još jedan magnitude (4.1), dok je 1999. jedan magnitude (4.0) zabeležen bliže Svilajncu.
U okolini Đerdapa jači zemljotresi nisu zabeleženi od 19. veka, ali se 1991. dogodio jedan zemljotres sa rumunske strane koji je imao magnitudu (5.6). Iste godine tresao se i Vršac od zemljotresa magnitude (5.1) kod Plandišta i (5.5) čiji epicentar je bio nedaleko odatle, ali na rumunskoj strani.
Zanimljivo je da se tresla i Kovačica i to 1901. godine kada je pogođena zemljotresom magnitude (5), dok je kod Kovilja (Novi Sad) jači zemljotres zabeležen još u 18. veku, a njegova mgnituda je bila (5.5). Kad smo već u ravnici, i u Osijeku je zabeležen potres magnitude (5.2) davne 1922. godine.
Sombor, Kanjiža i Bečej takođe su se tresli u prvoj četvrtini 20. veka, dok na području Subotice i Bačke Topole nije zabeležen još nijedan potres.
Te 1999. godione tresla se i okolonina Rekovca, gde se dogodio zemljotres magnitude (5.2).
Jedna od najtrusnijih zona u Srbiji jeste Kopaonik. Zemljotresi magnitude (5.3) i čak (5.9) potresli su istočne padine ove planine 1980. godine, a četiri godine kasnije zabeležen je potres magnitude (5.1). Bilo je još mnogo slabijih potresa, a svi oni uglavnom su bili na teritoriji Brusa.
Trusno je i područje Kosova i Metohije, naročito okolina Gnjilana prema Bujanivcu. Tamo je 2002. godine zabeležen zemljotres magnitude (5.7).
U okolini Dimitrovgrada, sa bugarske strane, dogodio se 1904. veoma jak zemljotres, magnitude (6.5) što je veća vrednost i od one koja je zabeležena u Skoplju 1963. (magnituda 6.1).
Zemljotres u Kraljevu
Na ovoj interaktivnoj mapi nije crvenom bojom označen zemljotres u Kraljevu 2010. godine, koji je bio jedan od najrazornijih potresa u Srbiji u poslednjih nekoliko decenija. Njegova magnituda bila je 5.4. To se u zemljama koje imaju razvijenu infrastrukturu i građevine prilagođene trusnim područjima, ipak, ne smatra jakim zemljotresom, dok je za uslove Srbije reč o snažnom potresu.
U ovom zemljotresu stadale su dve osobe u porodičnoj kući, a brojne zgrade u Kraljevu su oštećene.
Osetni zemljotresi u okoolini Kraljeva registrovani su i osamdesetih godina.
Kako su nam objasnili u Republičkom seizmološkom zavodu, epicentar glavnog zemljotresa greškom nije označen, a nalazi se "približno u centru serije prikazanih naknadnih zemljotresa (najmanji krugovi)". Inače, ovaj zemljotres označen je na drugoj mapi epicentara zemljotresa u Srbiji (PDF).
Istorijski zemljotresi
Moment magnituda (Mw) kakvu danas koristimo u merenju ovih pojava, ranije se nije koristila, pa se, tako, za zemljotres u Lazarevcu iz 1922. godine spominje i magnituda preko 6, dok je na interaktivnoj mapi ona, ipak, nešto manja.
- Istorijski zemljotresi npr. na područjima Svilajnca 1893 godine, Lazarevca 1922 godine, Rudnika 1927 godine, itd. su reiterpretirani na osnovu površine prostiranja i karakteristika njihovih posledica. Ustanovljeno je da je zemljotres 1927. godine imao višu magnitudu (5.9), ali isti intenzitet (VIII) kao zemljotresi 1922. i 1893. godine - objasnili su nam u Zavodu.
Video: Šta bi se desilo da Beograd pogodi zemljotres poput onoga iz Drača?
(Mateja Beljan)
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Toma
Magnituda 5 9,pa 5,4 1980.godine gorstake sa Kopaonika ionako siromasni jos vise osiromsila. Posle toga oko 2500 slabijeg potresa mnoge planince u 32 sela u istoka je oštetila oko 650 kuca!? To su kuce mahom catmare oblepljene plevom I blatom!? U nesreći ima i srece, da su bile zidane otisle bi kao kula od karata. Epicentar potresa je bilo brdo Rujevac izmedju Derekara I Blazeva!? Kao dopisnik Tanjuga bio sam prvi izvestac I ocevidac najaceg potresa u 02,12, gde sam isao iz kraja u kraj sobe klizeci!? Dakle, Kopaonik istocno I sela Bruske opstine su NAJVISE stradala. Tada nije bilo ni jednog instrumenta, vec sam direktorki Zeizmoloskog zaboda, u Bg. davao informacije po kretanju predmeta i longitudinalno.
Podelite komentar
iFox
Za ostatak Srbije ne znam, ali da Niš pogodi takav zemljotres bar pola grada bi se pretvorilo u prah.
Podelite komentar
majkan
Nisu ameri ludi sto prave drvene kuce.
Podelite komentar