≫ 

9 događaja koji su uzburkali i promenili našu zemlju: Po čemu će Srbija pamtiti 2019. godinu?

Pred vama je devet događaja koji su obeležili godinu za nama

  • 10
Igor Jurić, Časlav Živojinović, Despot Lazić, Helena Gavran, Tijanin zakon, po čemu će Srbija pamtiti 2019 Ilustracija: Nikola Jovanović Foto: Tanjug/FILIP KRAINCANIC/Facebook/Andriana Puletic Petrovic/instagram/partizanbelgrade

Za nama je godina u kojoj desilo mnogo dobrog i mnogo lošeg; u kojoj je temperatura oborila sve rekorde, u kojoj smo i u decembru sretali retko hrabre u šortsu, mnoge u majicama; godine u kojoj se malini nazreo stari sjaj. Za nama je godina u kojoj su se desili i neki medicinski podvizi, koji su srpske zdravstvene ustanove stavile na drugo mesto u svetu. Desila se i nestašica lekova, savremenom svetu začuđujuća. Desilo se se i buđenje građanstva koje je na ulicama i u ustanovama stalo u odbranu životne sredine, obrazovanja, građanskih i radničkih prava, prava žena... Bilo je i štrajkova, blokada.

Takođe, ovo je godina u kojoj nas je iznova prepala neljudskost. U kojoj su traženi načini da se nejaki zaštite, u kojoj su građani pokazali solidarnost na mnogo načina. Pokrenule su se i mnoge polemike, u kojima se nadmeću emocija i razum, koje će tek uroditi plodom u godinama koje slede. Od nekih smo se oprostili, mnogih poznatih i mladih, ali ih na različite načine čuvamo od zaborava. Neke smo spasili u poslednjem času, nekima ćemo se tek naći. Nekim smo putevima prvi put prošli, neke mostove odbili da pređemo, sa nekih brda zajedno više sagledali no onaj pod brdom.

Pred vama su devet događaja koji su obeležili 2019. Zajedničko im je što se odnose na mnoge, zavise od mnogih, utiču na mnoge i što su uključili mnoge.

BEOGRAD VREME BEOGRADJANI Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

Uveden doživotni zatvor za ubice dece

U Srbiji su prvog dana poslednjeg meseca 2019. godine na snagu stupile izmene Krvičnog zakonika kojim je uveden doživotni zatvor, u javnosti poznate kao Tijanin zakon. Dugogodišnja inicijativa Fondacije "Tijana Jurić", koju je potpisima podržalo 160.000 građana, a kojom se ubicama deteta, počiniocu obljube nad nemoćnim licem, trudnom ženom ili detetom sa smrtnim ishodom predviđa doživotna kazna zatvora, bez mogućnosti uslovnog otpusta za starije od 21 godine, urodila je plodom.

Ova izmena Krivičnog zakonika kojom je zamenjena prethodna zatvorska kazna od 30 do 40 godina, pokrenula je lančanu reakciju, pa su odredbe proširene i na sledeća dela, koja su prethodno kažnjavana zatvorskom kaznom u jednakom trajanju: ubistvo predstavnika najviših državnih organa, teška dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije, udruživanje radi vršenja krivičnih dela, genocid, zločin protiv čovečnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, upotreba nedozvoljenih sredstava borbe, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, agresivni rat, terorizam, upotreba smrtonosne naprave, uništenje i oštećenje nuklearnog objekta i ugrožavanje lica pod međunarodnom zaštitom.

Ipak, u ovim slučajevima moguć je uslovni otpust nakon 27 godina odslužene zatvorske kazne, a mera traje 10 godina od dana kada je osuđenik pušten iz zatvora, što znači da će, ukoliko prekrši obaveze koje mu je nametnuo sud ili izvrši novo krivično delo u roku od 10 godina, biti vraćen u zatvor - ponovo doživotno.

Tijana Jurić i otac Igor Jurić Tijana i Igor Jurić Foto: Privatna arhiva

Ove izmene Zakonika primljene su u javnosti s velikom pažnjom, što zbog velike žalosti za svirepo ubijenom 15-godišnjom Tijanom, čiji se život ugasio u noći između 25. i 26. jula 2014. godine, što zbog  tektonskih zakonskih promena o kojima se u stručnoj javnosti polemisalo i sa stanovišta ustavnosti. Deo stručne javnosti pokrenuo je inicijativu za ispitivanje ustavnosti izmena zakona, koji je osvetio smrt dece, navodeći da je uvođenjem doživotnog zatvora, bez mogućnosti uslovnog otpusta, dovedena u pitanje i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zbog toga ostaje da vidimo da li će vest koja je obeležila 2019. godinu, biti tema i u narednim godinama.

Video: Igor Jurić o trgovini ljudima, predatorima, pedofilima i tome kako da zaštitite svoju decu

Srbija traga za 26 nestalih

U protekloj godini Srbija je udruženo tragala za mnogima. Fotografije maloletnih i starih, prošarane fotografijama odraslih, zrelih osoba koje bi mogle da se staraju o sebi, ispunile su domaće medije. Nestajali su iz brojnih razloga, često zbog ljubavi. Neka venčanja stala su na put "povratku" svojima, neke nesrećne ljubavi stale su na put životu.

Slučaj koji se tragično okončao nakon 40 dana potrage duboko se urezao u sećanje javnosti. Za 24-godišnjim mladićem iz sela Vranovo kod Smedereva tragali su nadležni, patili najbliži, a njihovu strepnju delili su mnogi. Tog 8. decembra pronađeno je njegovo telo, potvrdila je porodica.

Jedan mlad život se zauvek ugasio. Bilo je jasnih nagoveštaja da bi se tako nešto moglo i desiti, s obzirom na ostavljene poruke sa rečima oproštaja, ali ljubav onih koji ostaju dovoljan je razlog da se u najgore ne poveruje. I više nego dovoljan je povod da se bar sada istakne da ne postoji problem koji je nerešiv i da svaki život vredi.

caslav zivojinovic Časlav Živojinović Foto: Facebook

Za mnogim nestalima tokom prethodne godine još se traga. Prema navodima registra nestalih lica Srbije, Marinko Subašić (60), Zoran Dinić (54), Stanko Đukić (48), Eleonora Arežina (9), Uroš Radosavljević (23), Saša Kostić (33), Dragan Ćirić (62), Lazo Pavlev (42), Žarko Babić (66), Tatjana Marković (57), Margot Stojanović (85), Miloš Marić (69), Marijana Mitrović (16), Stanislav Snida (40), Zorica Popović (54), Jordan Tomić (80), Veljko Andrić (49), Miodrag Sekulić (73), Predrag Rajović (55), Dejan Maksimović (48), Emil Sacirbegović (34), Gordana Dragojlović (70), Vladimir Paunović (43), Momir Stanković (82), Mladen Sorger (73), Srđan Janković (40) - svi nestali 2019. godine - čekaju da ih negde ugledaju, a njihova porodica da im jave gde.

Video: Šta treba da znamo kada neko nestane

Građani sakupili novac za lečenje Helene u Parizu

U proteklih godinu dana Srbija se udruženim snagama borila i za izlečenje dece. Iako utučeni zbog teških životnih priča najmlađih, često revoltirani nemaštinom za one kojima je najpotrebnije, odvajali su novac za pomoć Filipu Ivanoviću (9) iz Smedereva obolelom od raka, Petri Đorđević (3) sa tumorom na mozgu, Kosti Petkoviću (6) i Nikolini Gutić (5) obolelima od leukemije...

Petra Đorđević Petra Đorđević Foto: Privatna arhiva

Na ovaj način Srbi se odazivaju u pomoć i odraslima - jednom Đorđu Niševiću koji se bori sa posledicama teške saobraćajne nesreće, Milošu Guteši čija borba sa tumorom na mozgu traje od 2013, Draganu Marini koji se leči od leukemije, Stefanu Miljkoviću (29) iz Inđije, koji se bori sa tumorom plućne maramice, Nataši Nedić (30) iz Sremske Mitrovice, mami dvoje dece, oboleloj od retkog i agresivnog karcinoma grlića materice...

Neke tuge i neka nezadovoljstva ipak se zaborave onda kad se na tužnom dečijem licu razvuče širok osmeh. Tako su građani sa radošću dočekali vest o sakupljenom novcu za lečenje Helene Gavran u Parizu. Mediji su 1. novembra ove godine informaciju o tome da je potrebna pomoć stigla plasirali kao veliku zajedinčiku pobedu. Da su se ljudi velikog srca odazvali više i brže nego što je porodica očekivala govori i to da su tek predstojali koncerti čiji je dobrovoljnih prihod bio namenjen Heleninom izlečenju.

Helena Gavran Helena Gavran Foto: Privatna arhiva

Tada je majka četvorogodišnjakinje pokazala da humanost nema isključivo Helenine plave oči ni njenu riđu kosu, koje su građani Srbje dobro zapamtili. Ona je objavila da će sav dalje sakupljen prihod biti prosleđen u humanitarne svrhe, a Fejsbuk grupa sa njenim imenom biti prosleđena nekom drugom detetu koje se bori za svoje ozdravljenje.

U porodičnom nasilju ubijeno 28 žena i četvoro dece

Stupce crne hronike od početka godine ispunjavali su slučajevi porodičnog nasilja. Muškarci su ubijali svoje partnerke, njihovu decu iz prethodnih veza, njihovu braću i roditelje; majke su sa sobom u smrt odnosile decu, deca su ubijala majke i njihove majke... Neka (maloletna) deca su posvedočila ubistvu jednog roditelja, neka druga, još mlađa, prijavila su zločin, neka treća, odrasla, čekaju pravdu u strahu od susreta sa ubicom... Neki od počinilaca su pobegli, neki izvršili samoubistvo, neki probali da ga izvrše; neki su pritvoreni, neki osuđeni uslovno. Priče iz Pančeva, Kruševca, Negotina, Novog Sada, Bogatića, sa Bežanijske kose, Vračara... deo su neslavne statistike u 2019. godini.

U godini za nama u porodičnom nasilju ubijeno je 28 žena. Zločini su izvršeni većinom hladnim oružjem ili golim rukama. Trećina ubica presudila je sebi. Upravo taj profil ličnosti, onaj je na koji se, prema rečima koordinatora Sigurne kuće Vesne Stanojević, ne može uticati promenom zakona ni pooštravanjem kazni.

Branislav Pajić i Nada, ubistvo, Novi Sad, Goran Jankovic, ubica, Novi Sad Goran Janković sa ubijenom taštom, suprugom i tastom (sleva nadesno) Foto: Privatna arhiva, Facebook/Goran Jankovic

- Oni su rešili da ubiju i partnera i sebe. Tu nema pomoći - rekla je sumirajući za Telegraf.rs godinu za nama.

Prema njenim navodima, u 2018. ubijena je 31 žena, u godini ispred - 2017 - njih 33, tako da, rečnikom optimiste, statistika pokazuje napredak. Rečima onog koji gleda (konačnu) smrt zlostavljanih, svaki život se računa i ne sme da bude ubijen niko.

Posebno poražavajuć podatak jeste da je u istoj godini ubijeno četiri deteta u porodičnom nasilju. Godine 2018. u Srbiji je bio jedan takav slučaj.

U smiraj ove godine epilozi dva slučaja privukli su pažnju javnosti. Protiv Petra Mošića (61) podignuta je optužnica 28. novembra za teško ubistvo supruge Desanke (60) na autobuskom stajalištu u Pančevu. Nesrećna žena bila je sa osmogodišnjim unukom kada je izbodena, a zločin se dogodio i naočigled brojnih prolaznika. U javnosti se čak pojavio i vrlo uznemirujuć snimak.

Izdahnula je u bolnici. Prema navodima njenog advokata upravo tog dana se razvela od supruga, posle 42 godine. Petru Mošiću preti od 10 do 40 godina zatvora.

Petar Mosic, Desanka Mosic Petar i Desanka Mošić Foto: Facebook/Petar Mosic/Desanka Mosic

Drugi zločin koji je doveo u pitanje rad pravosuđa, desio se prošle godine, ali je takođe u novembru ove 2019. dobio sudski epiog. Naime, beogradski advokat Dragiša Kecojević (69) osuđen je na devet godina zatvora nakon što je sa nekoliko hitaca ubio bivšu partnerku Vladanku Vučeljić (54) u ulazu njene zgrade. Ubistvo je najpre iz teškog preinačeno u obično, za koje je zaprećena kazna do 15 godina zatvora, umesto 40, kao što bi bilo u slučaju prvog. Viši sud u Beogradu potom je uzeo njegovu "zaljubljenost" za olakšavajuću okolnost, što je presedan u srpskom pravosuđu.

Do pravosnažne odluke suda, Kecojević, koji je maskiran ubio ženu, odvezao se sa mesta zločina i čije oružje nikad nije pronađeno, pušten je iz pritvora.

Video: Nikada objavljeni snimci Maje i Mihajla ubijenih u Centru za socijalni rad u Rakovici

U toku borba za reke (Stare planine) 

Nakon što su se meštani sela na obrnicima Stare planine još 2018. godine upustili u borbu protiv mini hidroelektrana (MHE), ove godine su već u januaru podigli Beograd na noge poručivši da borba nije gotova. Bat njihovih koraka prestoničkim ulicama pojačavali su transparenti "Srbijo, čuvaj svoje reke", "Voda daje život, život dajemo za vodu" i "Neka Rzav mirno teče".

Utom su neke reke mirno i potekle. Neki investitori su odustali od gradnje, mnogi branioci prirode organizovali su straže u napuštenim selima, mrznuli se i trpeli vrućinu kako bi sprečili prolazak mašina. Neki su gledali kako im reke stavljaju u cevi, kako strada živi svet, razmišljali šta ih čeka u budućnosti.

Desko Stojanov Rakitska reka, Stara planina Foto: Privatna arhiva

Podsećali su da su društva prema kojima se ravnamo već prezrela MHE, navodili primere Kine koja je uvela zabranu izgradnje novih i počela da uklanja stare, zatim SAD koji su sa uklanjanjem počele davne 1993. i do 2017. srušili čak 1.200 MHE, na kraju i Evrope u kojoj ih je srušeno 400. Ističu i da minornih dva procenta električne energije koliko bi MHE mogle da proizvedu prave veću štetu, nego korist - što zbog ribe, to zbog vodenica, stoke, prilaza domovima...

S kraja septembra ove godine predstavnici udruženja "Odbranimo reke Stare planine" sastali su se sa predsednikom države koji im je rekao da će  što pre predložiti Vladi Srbije da se na sednici Skupštine Srbije donese zabrana izgradnje MHE u zaštićenim područjima.

Ipak iz udruženja otkrili su nam da se od tada do kraja godine situacija nije mnogo promenila.

Rosomacka reka, Stara planina Rosomacka reka, Stara planina Foto: Wikipedia/DjordjeMarkovic

- Možda je naša pozicija malo bolja u očima institucija od uticaja. I dalje očekujemo da ispuni obećanje - kazali su za Telegraf.rs sumirajući rezultate borbe u 2019. uz podsećanje da je obećana zabrana svih tipova MHE u sve tri zone zaštite.

- Ako se ovo obećano usvoji, spasićemo reke u zaštićenim područjima, što je oko 200, 250 od planiranih 850, a 100 je već izgrađeno - rekli su nam uz napomenu da se sada kraj borbe i ne nazire.

Prvi civilni avion poleteo sa Aerodroma Morava

Međunarodni Aerodrom Morava, smešten u Lađevcima kod Kraljeva, svečano je otvoren na Vidovdan ove godine. Prvi let sa aerodroma desio se 17. decembra. Iako ga je magla odložila za čak četiri sata, 70 putnika iz Kraljeva poletelo je za Beč. Kako je najavljeno, iz Kraljeva ka Austriji leteće dva puta nedeljno tokom zime i tri puta tokom letnje sezone.

Nacionalna avio-kompanija Er Srbija, koja je pobedila na tenderu, planira da uvede i letove do i od Soluna. Uspostavljanje avio-saobraćaja na relaciji Lađevci-Solun najavljeno je za mart 2020. godine.

Aerodrom Morava, prvi let, Lađevci Prvi let sa Aerodroma Morava Foto: Tanjug/ Sasa Petrovic

Inače, treći međunarodni aerodrom u Srbiji, pored beogradskog i niškog, lociran je 15 km od Kraljeva, 21 km od Čačka, 32 km od Gornjeg Milanovca i 39 km od Kragujevca. Izgrađen je kao vojni aerodrom daleke 1967. godine. Najveći broj letelica na Lađevcima bio je prisutan 1992. godine. Prvi civilni avion sleteo je na aerodrom 2011. godine, kada su i prepoznati njegovi kapaciteti za civilni vazdušni saobraćaj.

Izgrađeno 129,1 kilometara auto-puta

Kroz Srbiju je tokom 2019. godine izgrađeno i stavljeno u promet 129,1 km auto-puta. Četiri deonice dva koridora od kojih jedan prolazi kroz Srbiju i povezuje Austriju, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Makedoniju i Grčku (Koridor 10), odnosno Beograd - Južni Jadran (Koridor 11), koji u širem smislu povezuje Rumuniju, Srbiju, Crnu Goru i Italiju, otvorene su 18. dana petog, osmog i 12. meseca ove godine, ali i jednog devetog u 11. mesecu.

Najpre je otvorena poslednja deonica auto-puta na južnom kraku Koridora 10 kroz našu zemlju u Grdeličkoj klisuri. Na ovoj deonici dugoj 26,3 km izgrađeni su petlja Predejane, dva tunela Predejane i Manajle ukupne dužne 2,8 km i 36 mostova. Takođe, regulisano je 6 km korita Južne Morave.

GRDELICA AUTOPUT VUCIC Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

Potom je 18. avgusta otvoren auto-put "Miloš Veliki" na deonici od Obrenovca do Ljiga. Sastavljen je iz tri deonice Obrenovac-Ub dužine 26,23 kilometara, Ub-Lajkovac dužine 12,5 kilometara i Lajkovac-Ljig dužine 23,98 kilometara, dakle u ukupnoj dužini od 62,7 km.

Video: Ekskluzivno: Predsednik Vučić vozi ekipu Telegrafa novim auto-putem

Ceo istočni krak Koridora 10 ka Bugarskoj otvoren je 9. novembra i time je zvanično obeležen završetak kompletne izgradnje Koridora 10 u Srbiji, čija je trasa sada u potpunosti povezana sa šest traka auto-puta, od hrvatske i mađarske granice do Makedonije i Bugarske. U saobraćaj su tada puštene deonice od Proseka do Crvene Reke, ukupne dužine 22,5 km: Prosek-Bancarevo 9,4 km, tunel Bancarevo oko 700 m, Bancarevo-Crvena Reka 12,4 km.

Koridor deset 10 Foto: Tanjug/Predsedništvo Srbije

Druga deonica "Miloša Velikog" Surčin - Obrenovac otvorena je 18. decembra i puštena u promet u kasnim večernjim časovima. Stigla je kao poklon građanima uoči najveće srpske slave skrativši put od Beograda do Čačka na oko sat vremena, ukoliko se vozi maksimalnom dozvoljenom brzinom od 130km/č. Ova deonica duga je 17,6km.

Jutka podneo ostavku na mesto predsednika opštine

Slučaj Marija Lukić - Jutka, koji je pokrenuo burnu reakciju javnosti, ove godine je dočekao početak svog kraja. Skoro godinu dana od prvog saslušanja u policiji 5. februara podignuta je optužnica za seksualno uznemiravanje protiv Milutina Jeličića Jutke. Kasnije tog meseca, u sredu 27. emitovana je velika ispovest bivše sekretarice pri Skupštini opštine Marije Lukić. Upravo u Brusu gledaoci bili su uskraćeni za gledanje te emisije, a kako se kasnije otkrilo, Dom kulture u kojem se nalazi kablovska stanica ostao je bez struje, iako ostali objekti u okružnju nisu imali problem sa napajanjem.

Marija Lukić, Milutin Jeličić Jutka Milutin Jeličić Jutka i Marija Lukić Foto: Mateja Beljan/youtube/Insajder Video

Nekoliko dana potom, 1. marta, Jeličić podnosi ostavku na mesto predsednika opštine, a u pismu javnosti naveo je i da vraća mandat koji je dobio za poverenika opštinskog odbora SNS-a u Brusu, kao i da zamrzava članstvo u stranci. Sredinom godine, 27. juna Srbijom je odjeknula informacija da mu je na zahtev vraćen odbornički mandat, te da se na taj način otvara mogućnost reizbora na čelo opštine.

U međuvremenu suđenje za slučaj seksualnog uznemiravanja saradnice Lukić prebačeno je u Kruševac, gde je već prvo ročište odloženo, jer su Jutkini branioci bili na odmoru.

Podsećamo, majka dvoje dece Marija Lukić ranije je optužila sad već bivšeg predsednika opštine Jeličića da joj je poslao 15.000 poruka neprimerenog sadržaja,  kao i da ju je poljubio na silu. Telegraf.rs je u martu objavio ispovest Snežane Bojić koja je takođe otpužila Jutku za seksualno zlostavljanje. Prethodno je sedam žena prijavilo zlostavljanje, međutim samo u slučaju Marije Lukić podignuta je optužnica.

Bajina Bašta dobija Ulicu Despota Lazića

Nakon 12 godina borbe za život Despota Lazića i poslednjeg dana u kojem je njegovo srce zakucalo, prva vest koja je donela radost ožalošćenim roditeljima nakon tog tužnog 11. oktobra ove 2019. bila je u spomen njihovom preminulom sinu. Inicijativa da ulica u kojoj živi porodica Lazić i u kojoj je voljeni Despot želeo da provede poslednje trenutke ponese upravo njegovo ime, donela im je jedno posebno osećanje. U njihovim srcima smešale su se sreća i tuga, a sloga u redovima odlučilaca ulila im je nadu da će se uskoro buditi u ulici koja nosi ime njihovog sina.

Ne samo da je inicijativa za promenu naziva ulice jednoglasno prihvaćena na Skupštini Opštine Bajina Bašta, već je to postala i želja majke Sofije - da se zapamti ime njenog heroja. Da bi ova želja bila ispunjena, preostalo je da odluku verifikuje nadležna opštinska komisija, a potom i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave kako bi se u varošici na desnoj obali Drine jedna ulica nazvala Ulicom Despota Lazića.

Despot lazić Foto: Facebook

Despot Lazić, čija je borba sa opakom buloznom epidermolizom ujedinila Srbiju u sakupljanju sredstava za lečenje i u molitvama za ozdravljenje, ostaće upamćen kao dečak leptir. Za razliku od simbolike, koja pored nežnosti leptirovih krila nagoveštava i njegov kratak vek, ovom inicijativom za promenu naziva ulice ime Despota Lazića osteće večno.

(Bojana Petrović)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • @ Kiki

    1. januar 2020 | 12:27

    I prošlu i proteklih 30 god. Bar ja pamtim po laganjima naših političara, po otimačini od nas. Po iseljavaju mladih, kojima je dosta laži i praznih obećanja - laganja

  • ivan s

    1. januar 2020 | 12:35

    I precednik savladao kineski.

  • Čiča

    1. januar 2020 | 12:34

    Najveći događaj za mene je -president naučio kineski.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA