Evo šta se dešava sa SRCEM dok PULS skače na 160 dok vežbate! Lekar upozorio na OPASNU stvar koju ignorišemo
Fizička aktivnost veoma je važna za svakog pojedinca, ali treba biti oprezan kada su granice u pitanju. Dok na jednoj strani imamo one koji ne žele da vežbaju i nemaju nikakvu fizičku aktivnost, na drugoj imamo ljude koji prelaze preko svojih granica. Vežba snage i izdržljivosti jeste korisna, ali za koga i u kojoj meri, pitanje je koje se nameće. Ako sat ili sprava pokazuje da imate preko 160 otkucaja, to znači da vaš puls alarmira da usporite i odmorite srce.
Dok smo u akciji, sasvim je normalno da puls skače i varira, a šta se dešava sa srcem u podcastu "Zdravo sa Ivanom" objasnio je dr Igor Živković, kardiohirurg sa Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".
- Kada govorimo o nekom fizičkom naporu, da bi srce obezbedilo dovoljnu količinu krvi za organizam, vi aktivirate mišiće koje vežbate, srce mora da ispumpa dovoljnu količinu krvi u organizam. Međutim, do nekog nivoa srce fiziološki povećava tu frekvencu, ali ako pređe ta frekvenca, te vrednosti, 160, 170, 180, srce kreće da krati period, onaj period u kome miruje. Taj period u kome kratko miruje, što mi zovemo dijastola, u tom periodu se srčani mišić hrani, jer se on ne hrani u toku njegove kontrakcije. Pritisak u srčanom mišiću je jako veliki zbog kontrakcije i u tom trenutku gotovo da nema prokrvljenja srčanog mišića. Znači ono se ishranjuje u momentu kad se relaksira i puni krvlju za ponovnu kontrakciju, objasnio je dr Živković u podcastu "Zdravo sa Ivanom".
U prevodu, oni koji drže srce u režimu ubrzanog rada, ne dozvoljavaju predah i tada može doći do ozbiljnijih zdravstvenih tegoba ukoliko ne usporite.
- Kada frekvencija pređe određenu granicu, ona će skratiti dijastolu, odnosno skratiće ishranu srčanog mišića, i mi ulazimo u crvenu zonu. Svaka je preporuka da vodite računa o tome koje su vaše granice, kako srce reaguje na intenzitet i ako vam ne odgovara trčanje, hodajte brže, dakle, prilagodite sebi, svojoj konstituciji, svojim potrebama određene vežbe, objasnio je dr Živković.
Puls u fazi mirovanja
Podsetimo, za odraslu osobu normalan broj otkucaja pulsa u mirovanju kreće se između 60 i 100 otkucaja u minuti. Međutim, za sportiste i osobe koje se redovno bave fizičkom aktivnošću, puls može biti niži, čak i ispod 60 otkucaja, što može ukazivati s jedne strane na bolju efikasnost srca, ali i na neke bolesti.
Dr Milena Pandrc, kardiolog sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u podcastu "Zdravo sa Ivanom" objasnila je da treba voditi računa o tome i koliko puls iznosi u fazi mirovanja i da nam on signalizira mnoge stvari.
Puls je pokazatelj kako srce funkcioniše i kako naše telo reaguje na spoljašnje faktore, kao što su fizički napor, emocionalni stres ili bolesti.
- Ubrzan puls može biti znak stresa, dok veoma nizak puls može ukazivati na probleme sa srčanim ritmom ili hipotireozu. Takođe, puls može biti koristan indikator kada se govori o zdravlju krvnih sudova. Ako puls postane nepravilno ubrzan ili usporen, to može ukazivati na zdravstvene poteškoće koje zahteva medicinsku intervenciju. Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti, objasnila je dr Pandrc u podcastu "Zdravo sa Ivanom".
Fizička aktivnost se svima preporučuje a u zavisnosti od godina i zdrasvtvenog stanja se prilagođava.
- Tokom lečenja pacijenata, uključujući i kardiovaskularne bolesti, nama su dijete i fizička aktivnost osnovni prvi lek. Uvek kažemo da osoba treba da poveća fizičku aktivnost u smislu neke šetnje, bar pola sata dnevno, odnosno 150 minuta nedeljno. Da se vodi računa u ishrani, da se izbaci instant hrana, gotova hrana, konditorski šećeri, sve dakle što bi moglo da naruši kvalitet njegovog metabolizma, istakla je doktorka.
Dakle, savet stručnjaka je budite aktivni, ali fizički napor prilagodite sebi i svojim potrebama, i osluškujte svoj puls i čuvajte srce.
(Telegraf.rs)
Video: Kardiolog dr Milena Pandrc objašnjava kako stres utiče na srce
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Boža
Dr Igor, budućnost kardiohirurgije u Srbiji.
Podelite komentar