≫ 

Prošla je godina od pojave korona virusa, a na ovih 7 pitanja još uvek nemamo odgovore

Šta je to što još uvek ne znamo o kovidu-19?

  • 3
kovid, korona virus foto-ilustracija: pixabay.com

Prošlo je godinu dana otkako je pandemija korona virusa počela da zahvata svet, zarazivši više od 81 miliona ljudi širom sveta.

Kovid-19, bolest izazvana infekcijom korona virusa SARS-CoV-2 na dubok način poremetila je svakodnevni život, tako da gotovo niko nije ostao pošteđen.

Ipak, iako mnogo više znamo o kovidu nego pre godinu dana, postoje neke stvari koje nam i dalje nisu poznate.

Odakle potiče virus?

Iako je virus identifikovan na pijaci divljih životinja u kineskom gradu Vuhanu, nejasno je kako je jedan virus, za koji se veruje da potiče od slepih miševa, zarazio ljude.

Svetska zdravstvena organizacija otvoriće sopstvenu istragu o tome kako je virus zarazio ljude, ali još uvek ostaje nejasno koliko će vlada Kine sarađivati. SZO će razmotriti različite životinje koje su se prodavale na ovoj pijaci i analizirati bolničke kartone prvozaraženih kako bi pokušala da utvrdi da li ga je određena vrsta prenela.

- Pronaći životinju sa infekcijom SARS-CoV-2 je poput traženja igle u najvećem plastu sena. Možda je nikada nećemo ni pronaći - ističe virusolog Univerziteta Kolumbija Angela Rasmusen za časopis Nature.

Brojne studije su pak, došle do zaključka da kovid-19 nije nastao u laboratoriji.

Zašto su deca u manjem riziku od odraslih?

Prema podacima koje su prikupili Centri za kontrolu i prevenciju bolesti širom sveta, deca mlađa od 18 godina umirala su u jako malom broju u poređenju sa odraslima. Iako ta starosna demografska kategorija čini 22,6 odsto američke populacije, u ranim fazama pandemije oni su činili samo 3 odsto slučajeva kovida. Kasnije je taj procenat porastao između 12 i 15,9 odsto, prema studiji Američke akademije za pedijatriju i Udruženja dečjih bolnica. Takođe, stope hospitalizacije i smrtnih ishoda od kovida i dalje su niže nego kod odraslih.

Osnovni razlog neslaganja između dece i odraslih se još uve istražuje. Studija objavljena u časopisu Nature sugeriše da dečji imuni sistem ima bolju sposobnost rukovanja virusom i da neka deca mogu razviti antitela na virus, a da se nikada ne budu pozitivna na njega.

Dok su istraživanja još uvek u toku, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti kaže da još uvek nije sigurno pretpostaviti da deca ne doprinose pandemiji.

- Iako je manje dece bolesno od kovida u poređenju sa odraslima, deca mogu širiti virus na druge i mogu se razboleti - navodi se na njihovoj stranici.

Koji je prag imuniteta krda?

Imunitet krda opisuje tačku u kojoj se epidemija prestaje širiti jer je dovoljno ljudi otporno na bolest - bilo zato što su je preležali ili su vakcinisani. Tako infektivni protein ne može naći dovoljno novih domaćina da ih zarazi, štiteći celokupnu populaciju. Kako ističe dr Entoni Fauči, imunitet krda na kovid-19 zasad se zasniva na nagađanjima.

Nakon kritike zbog komentara koji je dao za Njujork tajms o tome koliki bi mogao biti ovaj prag, dr Fauči je priznao za CNN da još uvek nema konkretnog odgovora.

- Moramo shvatiti da trebamo biti ponizni i shvatiti da ne znamo. To su čiste procene i proračuni koje sam napravio 70, 75 odsto - to je opseg. Raspon će biti između 70 i 85 odsto - rekao je Fauči.

Izveo je poređenje sa boginjama, za koje je prag imuniteta krda 90 odsto. Pošto su boginje infektivnije od korona virusa, Fauči je rekao da procenjuje da će neophodni nivo imuniteta za kovid-19 biti niži.

korona virus foto: pixabay.com

Koje su dugoročne zdravstvene implikacije?

Brz oporavak Donalda Trampa od kovida-19 nakon kratkog boravka u bolnici naveo je mnoge ljude da potcene opasnosti od bolesti. Rastuća istraživanja sugerišu da se, dok se većina pacijenata oporavi od bolesti u roku od nekoliko nedelja nakon zaraze, značajan broj suočava sa dugoročnim problemima.

Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, najčešće prijavljivani problemu su umor, otežano disanje, kašalj i bol u grudima. Drugi pacijenti su prijavili i depresiju, poteškoće sa koncentracijom, bolove u mišićima, povremenu temperaturu i trajne glavobolje.

Manje česti dugoročni neželjeni efekti uključuju zapaljenje srčanog mišića, abnormalnosti pluća, bubrežne probleme i gubitak kose. Mali broj pacijenata je nakon kovida razvio psihozu koja je očigledno rezultat biohemijskih promena u mozgu izazvanih virusom. Još uvek nije poznato koliko ovi neželjeni efekti mogu trajati ili zašto utiču na neke pacijente, a ne na druge.

Da li su vakcine sigurne za decu mlađu od 16 godina?

Iako su vakcine Fajzera i Moderne koje trenutno primaju u SAD odobrene za upotrebu kod ljudi starijih od 16 godina, još uvek se sprovodi istraživanje kako bi se utvrdilo da li su bezbedne po mlađu decu. Delimično je to zato što deca nisu bila uključena u početna ispitivanja vakcina, rekla je za NPR dr Roberta DeBiasi, direktorka Odeljenja za dečje zarazne bolnice u Dečjoj načionalnoj bolnici.

- Dakle, što se tiče Fajzera oni su u taj početni niz podataka koje smo pregledali uključili decu do 16 godina. A zapravo su od oktobra upisivali decu do 12 godina. Bilo je čak par stotina dece za koju smo imali malo preliminarnih podataka.Kada je Moderna u pitanju, oni sada tek lansiraju grupu dobrovoljaca od 12 do 17 godina koja će se proučavati, na uzorku njih oko 3.000 - rekla je.

foto Pixabay foto Pixabay

Koliko će trajati imunitet nakon vakcinacije?

Nakon vakcinacije, telu je obično potrebno nekoliko nedelja da izgradi imunitet na zaraznu bolest. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, to znači da osoba koja primi vakcinu i dalje može dobiti kovid-19 i zaraziti druge tokom tog perioda. Međutim, manje je poznato koliko će imunitet trajati nakon što ga osoba izgradi posle obe doze vakcine. Jedno istraživanje objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine pokazalo je da su antitela na virus ostala u telu tri meseca nakon druge doze vakcine, ali potrebno je još istraživanja.

Da li će ljudi morati da se vakcinišu svake godine?

Virusi, bilo da je grip ili kovid, neprestano mutiraju. Kao i kod najnovijeg, mutacije mogu biti zabrinjavajuće. Na primer, običan grip mutira tako brzo da nam je svake godine potrebna nova vakcina. Još uvek ostaje nepoznato da li će kovid-19 biti iskorenjen vakcinama koje su trenutno u pripremi ili će mutirati dovoljno brzo da će nam biti potrebna nova vakcina.

Video: Zaštita vizira od korone je potpuno beskorisna bez maske

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Ezra

    30. decembar 2020 | 21:54

    Niko pojma nema ni o cemu u vezi sa koronom

  • zac

    30. decembar 2020 | 17:00

    Sve je pod znakom ? I u ul. Kralja Petra restoran je i posle 200god. Pod znakom ?

  • Kato

    30. decembar 2020 | 14:51

    Proslo je 50 godina od pojave korone...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA