Ovo su LEKOVI koje MORATE da ponesete na LETOVANJE!

Bilo da ste odlučili da svoj godišnji odmor provedete sami, sa društvom ili porodicom, u zemlji ili inostranstvu, uvek je pametno da sa sobom ponesete putnu apoteku. A evo šta bi sve trebalo da se nađe u njoj

  • 1
Foto-ilustracija:  Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

Prehlada, sunčanica, proliv, ujedi insekata najčešći su uzroci zbog kojih letovanje može da nam presedne. Prema statistikama, u proseku svaka osoba na godišnjem odmoru prosečno dva i po dana provede bolesna ili prikovana za krevet. Informišite se i pre puta spremite putnu apoteku kako biste na vreme sprečili i ublažili tegobe.

Ako pijete ove lekove, nikako ne smete na sunce!

INFARKT, TOPLOTNI UDAR, SUNČANICA: Paklene vrućine mogu čak i da nas ubiju! A evo šta da radite ako vam pozli!

VAŽNO!

Ako uzimate neku terapiju koju vam je propisao lekar ili pijete pilule za kontracepciju, nastavite sa redovnim uzimanjem lekova. Putujete li u egzotične zemlje, raspitajte se o vakcinama protiv tropskih bolesti, a ako planirate odmor u inostranstvu ne zaboravite da uplatite zdravstveno osiguranje.

ZABRANJUJU NAM DA UNESEMO LEKOVE: Da li Hrvati maltretiraju Srbe na granici bez razloga?

Foto-ilustracija:  Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

OVO OBAVEZNO MORA DA SE NAĐE U PUTNOJ APOTECI:

- lek protiv bolova

- lek za skidanje povišene temperature

- lek za smirenje želudačanih tegoba

- lek protiv putne mučnine

- lek protiv alergija

- sredstvo protiv proliva

- prašak za rastvaranje s elektrolitima protiv dehidratacije

- kreme za sunčanje

- sredstvo za dezinfekciju manjih rana (hidrogen, jod)

- krema ili gel za ublažavanje sportskih povreda (istegnuća, nagnječenja)

- antialergijska krema za ublažavanje uboda insekata i meduza

- hranljive kreme za kožu izgorelu od sunca

- flasteri

- zavoji

- pinceta

- toplomer

- kapi ili sprej za nos

Foto-ilustracija: Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

MORSKA BOLEST

Plovidba uzburkanim morem, brzom rekom, ali i vožnja vijugavim putem, mogu izazvati morsku bolest – snažnu mučninu u želucu i vrtoglavicu. Razlog je zbunjenost centra za ravnotežu u uhu. Kako biste je izbegli, ne krećite na put praznog, ali ni pretrpanog želudca.

Tokom puta s vremena na vreme pojedite nekoliko zalogaja dvopeka. Pratite kretanje vozila. U automobilu, gledajte kroz prednje staklo i izbegavajte čitanje tokom vožnje. Na brodu gledajte u pravcu horizonta. U avionu se udobno smestite u stolicu i zatvorite oči.

Važan je i izbor mesta na kome sedite. Na brodu odaberite mesto u sredini plovila, u avionu u blizini krila, a u automobilu ili autobusu prednje sedište.

Pre puta obavezno popijte tablete koje sprečavaju putnu mučninu.

Foto: Foter/Flickr/www.bluewaikiki.com, takacsi75 Foto: Foter/Flickr/www.bluewaikiki.com, takacsi75

STOMAČNI PROBLEMI

Najčešće bolesti na godišnjim odmorima su povraćanja i prolivi. Uzrok su mikroorganizmi na koje nismo naviknuti i higijenski uslovi lošiji od onih koje imamo kod kuće.

Da biste izbegli opasnosti u područjima s niskim higijenskim standardom jedite samo kuvane ili oljuštene namirnice i flaširanu vodu. Na velikim vrućinama ne pijte preterano hladnu vodu, jer nadražuje sluzokožu želudca.

Pre odlaska na godišnji odmor možete ojačati sistem za varenje. Dve, tri nedelje pre putovanja jedite probiotske mlečne proizvode koji će pomoći uspostavljanju normalne crevne flore.

Proliv (osim ako nije vrlo težak) nemojte zaustavljati, kako bi uzročnici što lakše i brže izašli iz organizma, ali uzimajte dovoljno tečnosti kako biste sprečili dehidrataciju. Medicinski ugalj apsorbuje otrove iz tela i pomaže da brže izađu iz organizma.

Dobra podrška su proizvodi od kvasca i probiotici. Ako ih nemate, pomoći će i kora jabuke koja dobro veže otrov, cimet koji dezinfikuje želudac ili papaja koja sređuje probavu i pomaže kod zatvora i kod proliva.

Jedite umereno i pijte mnogo tečnosti. Izgubljenu tečnost i so nadoknadite unošenjem elektrolita, koje možete smućkati i u sopstvenoj kuhinji: ½ male kašičice kuhinjske soli i 5 velikih kašika šećera rastopite u jednoj litri vode.

Foto-ilustracija: Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

UBODI INSEKATA

Svrab je najčešća posledica uboda insekata, ali ubodi mogu stvoriti i ozbiljnije probleme. Raspitajte se pre putovanja koji insekti su najopasniji tamo gde putujete. Insekti, i dnevni i noćni, najviše se zadržavaju oko biljaka, pa su viši spratovi hotela sigurniji. Hladan vazduh klima uređaja takođe odbija insekte.

Ako do uboda ipak dođe, to mesto ohladite kako biste umanjili otok. Svrab ublažite antihistaminskom kremom, a ako imate mnogo ubodnih mesta na telu, obratite se lekaru. Prva pomoć za umirenje mogu biti kriške narezanog luka ili naribanog peršuna.

Foto-ilustracija: Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

NEMANI IZ DUBINA

Kako biste sprečili bliski susret s morskim ježem, nosite zaštitnu obuću za kupanje, a ako slučajno nagazite na jednog, bodlje izvadite pincetom. Savetuje se i da ozleđeno mesto dva, tri sata stavite u maslinovo ulje, nakon čega bi svi ostaci bodlji trebali lako da izađu iz tkiva. Nakon toga ranu dezinfikujte.

Ako vas opeče meduza, ranu ne dirajte prstima i ne ispirajte slatkom vodom, jer time dodatno oštećujete kožu. Ozleđeno mesto isprati morskom vodom ili sirćetom, pa prekriti peskom, a zaostale bodljice ukloniti, jer naknadno ispuštaju još otrova (nekoliko dana nakon povrede žarenje na opečenom mestu ponovno će se pojaviti). Potom ranu ohladite i namažite antihistaminskom ili kortizonskom kremom. Ako je povreda na velikoj površini ili licu obavezno potražite medicinsku pomoć.

Foto-ilustracija: Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

LETNJE PREHLADE

Klimatizovani prostor isušuje sluznicu disajnih puteva pa ih virusi lakše napadaju. Stoga je jako važno piti dovoljno tečnosti kako bi sluznica ostala vlažna ili koristite sprej za nos. Prvi znak letnje prehlade je bol u grlu i odmah bi ga trebalo suzbijati septoletama.

Foto: Profimedia/Corbis Foto: Profimedia/Corbis

MUKE SA SUNCEM

Od sunčevih se zraka treba dobro zaštititi, ne samo zbog njihovod delovanja na kožu, već i da biste sprečili sunčanicu.

Glavu zaštitite slamnatim šeširom, kožu namažite odgovarajućim kremama i pijte dovoljno vode.

Nakon izlaganja suncu obavezno se namažite kremama za negu kože posle sunčanja. Ipak, ako ste dobili crvenilo, peckanje i svrab, tegobe ublažite proizvodima na bazi kortizola. Ako ste izgoreli, nemojte nanositi masne kreme, jer usporavaju puštanje toplote i pojačavaju upalu. Acetilsalicilna kiselina pomoći će zaceljenju opekotine iznutra. Nezgodu zbog crvenila kože možete olakšati i hladnim oblozima s kravljim sirom ili crnim čajem.

Prva pomoć kod glavobolje, mučnine ili obamrlosti izazvane sunčanjem je sklanjanje sa sunca. Osobu bi trebalo prebaciti u hladan prostor, a glavu joj staviti u malo povišen položaj. Bilo da je reč o sunčanici ili kolapsu od vrućine, pozovite lekara zbog opasnosti od zastoja cirkulacije.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • @Moralno

    3. jul 2015 | 16:51

    Zato i ne idem na More, sve ovo dok pokupim i spakujem-onda me i želja prođe.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA