Evo koliko SOLI I MASTI smete da unosite dnevno

Ne postoji potpuno zdrava i sasvim nezdrava hrana - zaboravite na proterivanje i usredsredite se na kombinovanje

So, masnoće i ugljeni hidrati su tri najzastupljenija sastojka u ljudskoj ishrani. Organizmu su potrebna sva tri da bi zdravo funkcionisao, ali o svima njima postoje i velike zablude. Zdravstveni poslenici stalno podsećaju ljude na to da so povećava krvni pritisak, što može dovesti do moždanog udara i infarkta.

Evo šta sve obična SO može da izleči!

Evo šta se dogodi kad svako veče pred spavanje pojedete malo šećera i soli!

U celom svetu i deca i odrasli uzimaju veće količine soli nego što je preporučeno, a samo male promene u izboru hrane mogu imati veliki značaj za poboljšanje opšteg zdravlja ljudi.

Lako je kada znate činjenice:

So

Ljudsko telo ne bi moglo da preživi bez soli. Ona podržava normalno funkcionisanje mišića - kontrakciju i opuštanje, normalnu transmisiju signala mozga i nervnog sistema i svukupni balans soli i vode.

Ljudima koji nemju faktor rizika od kardiovaskularnih bolesti potrebno je samo oko 2.300 mg ili kašičica soli dnevno kako bi održali dobro zdravlje. Međutim, osobama pod rizikom, uključujući i one starijie od 51 godine, hipertenzičarima, dijabetičarim, bubrežnim bolesnicima i Afroamerikancima svih uzrasta - preporučuje se da dnevno unose 1.500 mg soli.

Procenjuje se da Amerikanci dnevno uzimaju 50 odsto više soli od preporučene količine.

Treba znati i to da skoro 80 odsto natrijuma dolazi iz prerađenih i upakovanih namirnica. Začini poput soja-sosa i kečapa predstavljaju glavni izvor natrijuma, a skriven je i u hlebu, škampima i blitvi.

Masnoće

Velika je konfuzija o tome koliko i koja je vrsta masti zdravo. I kada je reč o mastima - manje nije uvek bolje. Za dobro zdravlje ključno je i koju vrstu masti i koju količinu masti konzumirate.

Birajte radije tečne masti nego čvrste. Na sobnoj temperaturi zdravije su tečne nezasićene masti (maslinovo ili kukuruzno ulje), a čvrste su zasićene poput maslaca i kokosovog ulja.

Važan je i ukupan broj kalorija iz masti. Zdrave masti imaju isti broj kalorija kao i nezdrave masti, a granica je da od ukupnog dnevnog unosa 25-35 odsto kalorija budu one iz masti.

Masti su veoma korisni nutrijenti, a uključivanje određenih masti u svaki obrok može podstaći zdravo gubljenje kilograma.

Ugljeni hidrati

Ugljeni hidrati su poželjno i primarno telesno gorivo. Sve namirnice mogu se pretvoriti u proste šećere koje koriste sve ćelije u telu. Međutim, važan je izbor ugljenih hidrata. Ugljeni hidrati jesu glavni nosioci masti (čips) i dodatnih šećera (kolači, torte, slatkiši), a njih ne treba mešati sa pametnim ugljenim hidratima koji se nalaze u prirodi.

Izaberite namirnice bogate vlaknima - voće i povrće kao primarni izvor ugljenih hidrata. Limitirajte unos skrobnih ugljenih hidrata (hleb, pirinač, testenine, žitarice).

Vlakna obezbeđuju sitost, zato ogranične prerađene ugljene hidrate (kojima su oduzeta vlakna) kako biiste kontrolisali porciju.

Izbegavajte "dobre" i "loše" preporuke u vezi sa sollju, mastima i ugljenim hidratima. Ako pravite pametne izbore, možete slobodno povremeno da jedete i prerađenu hranu.

Za one koji se zdravo hrane ne postoji loša hrana već samo loše kombinacije i loše porcije.

(Telegraf.rs)