≫ 

Region: Mediji egzistencijalno ugroženi, novinari pod pritiskom

Zajedničko za sve zemlje je to da sa medijima svi računaju, a da je većini medija potrebna finansijska pomoć, o čemu se najmanje govori

  • 0
Novinari Foto-ilustracija: Pixabay

Na Svetski dan slobode medija profesionalna i sindikalna udruženja novinara i medija u regionu ukazuju da su mnogi mediji na ivici osptanka, a novinari na meti pritisaka i napada, uprkos činjenici da se posebno u uslovima pandemije korona virusa pokazalo koliki je značaj istinitog i pravovremenog informisanja javnosti.

Prema najnovijem izveštaju "Reportera bez granica", na rang listi medijskih sloboda od zemalja regiona, izuzimajući Srbiju, koja je, inače, na 93. mestu, najlošije je rangirana Crna Gora - na 105. mestu, slede Severna Makedoija na 92, Hrvatska na 59. i BiH na 58.

Zajedničko za sve zemlje je to da sa medijima svi računaju, a da je većini medija potrebna finansijska pomoć, o čemu se najmanje govori, u medijima - takođe.

Vuk Maraš, izvršni direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope (MAJE) u Podgorici, saopštio je da su mediji u doba krize pokazali da su najvažniji kanal komunikacije sa građanima i da je potrebno obezbediti dodatnu finansijsku podršku svih vlada regiona.

- Pored toga što edukuju građane i pokušavaju da svakog od njih zaštite od najvećeg zdravstvenog rizika u modernoj istoriji, kroz pravovremeno i tačno izveštavanje, u isto vreme mediji čuvaju demokratiju u trenutku kada su ljudska prava većini stanovništva na planeti u nekoj meri ograničena - naveo je Maraš u saopštenju dostavljenom Tanjugu.

Ipak, ističe, većina medijske industrije suočave se sa neizvesnom budućnošću, koja je uzrokovana padom globalne privrede zbog Kovid-19.

Vuk Maras Vuk Maraš, izvršni direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope (MAJE) u Podgorici, saopštio je da su mediji u doba krize pokazali da su najvažniji kanal komunikacije sa građanima-Foto: Facebok/Vuk Maras

U trenutku kada se, kaže, od medija očekuje da rade više nego ikada i da sve informacije plasiraju što je brže moguće, prihodi na tržištu većini medija ne omogućavaju ni osnovno preživljavanje.

Predsednik društva novinara Hrvatske, Hrvoje Zovko, smatra da je ovaj dan trebalo da bude obeležen globalnom kampanjom UN sa naglaskom na "novinarstvo bez straha i pristranosti" u sve složenijem medijskom okruženju obeleženom dezinformacijama, lažnim vestima i različitim oblicima uticaja na rad medija. Pandemija je, ističe, u potpunosti usložila hvatsko medijsko okruženje u kojem se, kao kaže, već godinama novinari bore potiv lažnih vesti i uticaja na medije.

I u ovoj je krizi ponovo došla do izražaja izuzetna važnost novinarstva kao profesije. Mogu slobodno reći da su uz zdravstvene radnike, policiju i vatrogasce, mediji, dakle novinarke i novinari, snimatelji, fotoreporteri, radijski i televizijski tehničari, odradili fenomenalan posao važan za celu zajednicu - kaže Zovko.

Džaba, ističe, sve epidemiološke mere, preporuke Nacionalnog štaba civilne zaštite i svih drugih da nije bilo novinara, fotoreportera, snimatelja…

- Oni su veliki deo te krize poneli na svojim leđima, a šta ih je dočekalo? Za mnoge od njih ona je istovremeno značila i gubitak posla, posebno za honorarne saradnike, slobodne novinare. Velik broj novinara u mnogim redakcijama našao se ovih dana i sa znatno manjom platom na računu - kaže Zovko i dodaje da neki vlasnici medija nisu časili ni časa da srežu primanja svojim radnicima, od Hanza medije, preko Novog lista do Glasa Istre, iako su primili državnu podršku.

Banja Luka, banjaluka panorama centar grada Foto: Shutterstock

Zovko ističe da je ovakva situacija pogodila sve medije i da je neodrživa i da je to razlog da se napravi još veći pritisak na vladu, koja bi trebalo ozbiljno da uzme u obzir da su neki izdavači dobili državni novac, a smanjili plate.

Sarajevsko Oslobođenje podseća da je u poslednjih deset godina u svetu ubijeno preko 700 novinara. Podseća i da su u izveštajima evropskih organizacija kao problem medija u BiH navedeni mešanja politike u izveštavanje, netransparentna koncentracija vlasništva i nezaštićenost novinara. Dodaje se da je u poslednjem izveštaju o medijskim slobodama za BiH rečeno da se nastavlja instrumentalizacija medija u političke svrhe:

- Polarizovana politička klima obeležena stalnim verbalnim napadima i nacionalnom retoriku je stvorila neprijateljsko okruženje za slobodu medija - stoji u izveštaju.

Istaknuto je i da su novinari sve češće napadani zbog etničkog porekla i priča o kojima pišu, a da tužbe za klevetu političarima služe za zastrašivanje novinara. Navodi se i da državno tužilaštvo nije učinilo mnogo na ispitivanju informacija do kojih su dolazili istraživački novinari, te da zabrinjava netransparentnost u koncentraciji vlasništva medija u BiH.

Savet za štampu i online medije u BiH ukazuje takođe na izuzetnu važnost I ulogu medija, ali istovremeno ističu da su se medijske kuće našle u velikoj ekonomskoj krizi, pod pritiskom troškova, padom tiraža, drastično smanjenim prilivom zarade od oglašivača, čiji ishod može imati velike posledice po demokratsko društvo.

Sarajevo, panorama grada Foto: Milena Đorđević

Udruženje novinara Republike Srpske pozvalo je vlast da prilikom kreiranja ekonomskih mera ne zaborave one bez kojih njihov rad ne bi bio vidljiv. Iz Udruženja navode da novinari Međunarodni dan slobode medija ove godine dočekuju svakodnevno izloženi zdravstvenom riziku i potencijalnoj infekciji, u nastojanju da prikupe neophodne informacije.

Upozoreno je da je situacija teža u štampanim medijima, koji su izgubili značajan deo prostora za prodaju svojih izdanja.

Savez novinara Makedonije i Nezavisni sindikat novinara poručili su u zajedničkom saopštenju da je danas, više nego ikada, postao vidan značaj nezavisnog i profesionalnog novinarstva. Kriza izazvana pandemijom Covid-19 postavila je preduslove za funkcionisanje demokratije da se novinarstvo mora tretirati kao javno dobro, a protok informacija ne sme biti ograničen.

Odgovorno i profesionalno novinarstvo u ovoj kriznoj situaciji pokazalo se ključnim u informisanju građana, kažu ŠNM i AJM.

Pozvani na slidarnost i podršku pre svega od javnosti, novinari i medijski radnici u Severnoj Makedoniji u poslednja dva meseca se suočava sa velikim zdravstvenim, bezbednosnim, finansijskim i etičkim izazovima u nastojanju da pravilno i blagovremeno informišu o dešavanjima u vezi sa korona virusom.

Oni podsećaju da je borba protiv dezinformacija koja se u takvim izazovnim vremenima pokazala posebno štetnom moguća samo stvaranjem objektivnih i tačnih informacija i transparentnim radom vlade i drugih javnih institucija.

Prema njihovom mišljenju, rangiranje Makedonije na pojedinim listama je razočaravajuće što ukazuje na potrebu temeljne reforme u medijskom sektoru. Neprihvatljivom smatraju najavu smanjenja plata I broja zaposlenih u medijima u uslovima kada kada je više nego ikad potrebno da novinarstvo i mediji igraju svoju ulogu čuvara javnog interesa.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA