Prof. dr Nenad Dikić o tome da li je dobro piti kafu na prazan stomak ili ne

Dr Nenad Dikić u svojoj novoj kolumni bavio se ovom temom koja se tiče mnogih od nas

  • 4
kafa, kafeterija

Foto: Pixabay

 

U poslednje vreme razne vrste režima dominiraju u ljudskoj ishrani, uglavnom sa ciljem smanjivanja telesne mase i povećanja kondicije. Pored autofagije i raznih dijeta, sve češće se praktikuje vežbanje na prazan stomak, pa je logično pitanje da li je dobro popiti kafu na prazan stomak.

U suštini kao i kod drugih stvari,ima  mnogo kontroverzi. Sportski gledano, ako vežbate na prazan stomak metabolizam se prebacuje sa ugljenih hidrata na masti, što utiče na polet i energičnost, pa mnogi savetuju kofein kao stimulans. Ipak, drugi kažu da to možda nije najbolje zbog toga što kofein utiče na povećano stvaranje kortizola. Zagovornici kafe na prazan stomak kažu da to nije problem jer se kortizol ionako luči sa buđenjem, pa nije strašno ako se njegova koncentracija poveća još malo zbog kofeina.

Međutim, studije takođe pokazuju da konzumiranje kofeina kada je kortizol visok zapravo može da uzrokuje nepotrebno više kortizola (Bae i autori, 2014). To može dovesti do povećanja šećera u krvi, što dovodi do povećane proizvodnje insulina, i sledstveno do potencijalne insulinske rezistencije. S druge strane, višak kortizola može da utiče na povećanje telesne težine, problema sa spavanjem i smanjenog imunog odgovora. Bitnije remećenje lučenja kortizola može uticati i na hormonalnu ravnotežu.

Opet mnogi pitaju zašto je visok kortizol loš? Naravno da je takvo pitanje legitimno pod uslovom da živimo normalan život.  Međutim, problem je što kada smo pod stalnim stresom, i telo kontinuirano proizvodi kortizol. Činjenica da se na taj način zatvara prethodno opisan krug povećanja šećera, insulina, i insulinske rezistencije, odnosno nemogućnosti da insulin deluje na ćelije i ubaci u njih glukozu.

S druge strane gastroenterolozi smatraju da kafa na prazan stomak može uticati na digestivne probleme. Većina pomisli na povećanje kiseline u želucu (preko delovanja na gastrin), što je apsolutno tačno i dovodi kod nekih gastritisa i gorušice, a retko do refluksa u jednjak. U nekim situacijama može da dovede do povećanja kontraktilnosti žučene kese i/ili debelog creva (Boekema i autori, 1999). Ipak, postoje radovi koji ukazuju da kofein i povećana kiselost mogu da utiču povoljno na mikrobiotu, odnosno bakterijski sastav creva.

I tako rasprava ide u nedogled jer toliko ljudi prvo ujutro popije kafu, da ih savršeno ne interesuje da li podstiče kortizol ili utiče na mikrobiotu. Opet protivnici pijenja kafe na prazan stomak kažu da treba uvek prethodno nešto pojesti i kafu popiti ui periodu između 9.30 i 12 h kao neophodni stimulans u podizanju energije. Čak i najokoreliji protivnici ne negiraju tu ulogu kofeina, ali onda posežu za problemom dehidracije, jer po njima nije logično da nakon što se probudimo dehidrirani nastavimo sa nečim što izaziva dehidrataciju. Naravno, niko ne spominje da konzumiranje kafe na prazan stomak ne podrazumeva automatski neunošenje tečnosti. Naprotiv, većina pobornika pijenja kafe na prazan stomak pije ujedno i vodu. I tu postoji mnogo teorija za koje verovatno treba poseban članak.

Konzumiranje kafe na prazan stomak može da dovede i do povećanja nervoze i anksioznosti. I dok neki ne mogu da se fokusiraju na stvari koje treba uraditi tokom dana, drugima upravo kofein smeta da postignu fokus. I verovatno onima koji smeta, to se dešava zbog delovanja i na kardiovaskularni sistem, odnosno na ubrzanje srčane radnje, arimije i skoka pritiska. To je tačno iz ugla kliničke farmakologije, jer kofein deluje blokiranjem adenozinskihske receptore i tako deluje stimulativno na srce, slično kao što deluje i na mozak. Zbog toga je važno da svako nauči šta mu odgovara i tako se ponaša (Higdon i autori, 2006).

Prof. Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum, predsednik odbora za Doping kontrolu ADAS-a Foto: Privatna arhiva

I tada dušebrižnici savetuju da popijemo kafu u podne ili još kasnije. Zamislite samo šta Italijani kažu na tako nešto, jer njihova kultura ishrane podrazumeva kapućino i kroasan ujutro, a zatim po redu nekoliko espresa, i to onih malih s nogu koji prosto služe da se podignu organizam na željeni energetski nivo za sve ono što treba da urade tog dana.

Naravno, neki ljudi godinama konzumiraju kafu na prazan stomak i osećaju se sasvim dobro. I to jeste suština, jer ako je tako, nastavite da pijete. Svima ostalima možda nije loše da konzumiranje kafe upare sa nekim malim doručkom, ako ništa drugo bar kroasanom kao Italijani.

I umesto zaključka možda treba pokušati da se kofein iskoristi u delovanju na pozitivni deo vaše ličnosti. Sve što primetite da vam smeta - korigujete, ali ne tako da prestanete da pijete kafu, već da je kombinujete u cilju stimulativnih efekata kofeina i podignete energiju na početku dana. U prevodu,  trudite se da naučite da pijete kafu onako kako vama odgovara.

Za Telegraf.rs piše prof. dr Nenad Dikić sa Univerziteta Singidunum

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Sibin

    4. avgust 2020 | 17:31

    Strucnjaci,mnogo smarate!!!

  • Zoran

    4. avgust 2020 | 18:20

    Članak je ispunio moja očekivanja sa suprotnostima koja na kraju ostave utisak da možeš da činiš kako hoćeš a to se radi već 10-15 godina i sa hranom i sa pićem.

  • 6+4+3=2

    4. avgust 2020 | 18:28

    kafa se uvek pije posle jela nikako pre ili na prazan stomak.obavezno bez mleka jer to vec nije kafa .kafa je samo domaca ili espreso bez secera ako mora secer onda vrlo malo.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA