Trajno gašenje start-stop sistema na autu može izazvati neočekivane posledice
Serijski je ugrađen u gotovo svaki novi automobil, a opet malo koja tehnologija toliko deli vozače: start-stop sistem. Dok ga proizvođači hvale kao efikasan alat za uštedu, mnogi ga vozači iznervirano isključuju pri svakom ulasku u vozilo. No, koliko goriva ova tehnologija zaista štedi i zašto njeno trajno deaktiviranje može stvoriti ozbiljne i skupe probleme.
Princip rada je jednostavan: čim se vozilo zaustavi, motor se automatski gasi, a ponovno se pali kada vozač pritisne kvačilo ili otpusti kočnicu. Prema nemačkom autoklubu ADAC, na ovaj se način može postići ušteda goriva od 10 do 15 posto, posebno u gradskoj vožnji s čestim zaustavljanjima na semaforima. Na dužim putovanjima ili pri konstantnoj brzini, naravno, efekat je znatno manji.
Kolika je stvarna ušteda?
Preračunato na godišnji nivo, tehnologija se itekako isplati. Uz prosečnu godišnju kilometražu od oko 12.500 kilometara i potrošnju od 6,8 litara dizela ili 7,7 litara benzina, troškovi goriva lako premašuju 1500 evra. Ušteda od desetak posto u takvim uslovima može doneti i do trocifrenog iznosa na godišnjem nivou. S druge strane, nikad nije izračunat servisni aspekt troškova. Nakon bezbroj paljenja, u kratkim intervalima, pa do trenutnog gašenja nakon maratonske vožnje na dužim relacijama i auto-putevima, ipak ova eko priča uvek ostavlja upitnike.
Kada se sistem ne aktivira?
Mnogi ne znaju da prilikom automatskog gašenja motora ključni sistemi ostaju aktivni. Elektronika vozila, infotainment sistem, klima-uređaj ili grejanje sedišta nastavljaju s radom. No, postoje brojne situacije u kojima start-stop automatika namerno ne radi kako bi zaštitila vozilo i osigurala sigurnost. Sistem se neće aktivirati ako je napon akumulatora prenizak, motor još uvek hladan ili ako su spoljne temperature ekstremno visoke ili niske. Takođe, motor ostaje upaljen na velikim uzbrdicama, kod jako zakrenutog volana, tokom rada asistenta za parkiranje ili dok je priključena prikolica. To nije kvar, već mera samozaštite.
Šteti li motoru i šta kaže zakon?
Briga da često gašenje i paljenje šteti motoru danas se smatra zastarelom. Vozila sa start-stop sistemom opremljena su pojačanim anlaserima, posebnim akumulatorima i prilagođenim komponentama motora koje su dizajnirane da izdrže takav način rada. U normalnim uslovima, tehnologija je pouzdana i ne predstavlja rizik za vozilo.
Problem, međutim, nastaje kada vozači pokušaju trajno isključiti ili manipulisati sistemom. Iako se u većini automobila može privremeno deaktivirati pritiskom na dugme, stručnjaci upozoravaju da trajno isključivanje može imati ozbiljne pravne posledice. U Nemačkoj, na primer, start-stop sistem je deo homologacije vozila i strategije izduvnih gasova. U najgorem slučaju, njegovo trajno isključivanje može dovesti do poništenja saobraćajne dozvole, što sa sobom povlači ne samo visoke novčane kazne, već i probleme sa osiguranjem u slučaju nesreće.
Zaključno, start-stop automatika ne štedi gorivo u svakoj situaciji, ali u gradskoj vožnji može biti itekako korisna. Iako navodno ne šteti automobilu.
(Telegarf.rs / Index)
Video: I motor ima dušu: Ekspert objasnio da li treba čekati u mestu da se motor zagreje
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.